Novi Sad, 24. januar 2017. godine – Na današnjoj devetoj po redu sednici Skupštine AP Vojvodine koja je bila tematska, pokrajinskim poslanicama i poslanicima redstavljena je regija Nordland iz Kraljevine Norveške.
Sednici, kojom je predsedavao Ištvan Pastor, predsednik pokrajinske Skupštine, prisustvovala je i delegacija Nordlanda na čelu sa predsednicom Skupštine tog regiona Sonjom Stin, ambasador Kraljevine Norveške u Republici Srbiji Nj.E. Arne Sanes Bjernstad, državni sekretar Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike Negovan Stanković, članovi Pokrajinske vlade Miroslav Štatkić, Ogljen Bjelić i Ivan Đoković, predstavnici lokalnih samouprava koje imaju uspostavljenu saradnju sa samoupravama u regiji Nordland, a među kojima su Kikinda i Zrenjanin, Prokuplje i Gornji Milanovac.
Na početku sednice, uglednim gostima, poslsanicama i poslanicima, obratio se predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor. Predsednik je tom prilikom predstavio ličnu kartu pokrajine Vojvodine i ukazao na značaj dobrih odnosa i dobre saradnje koja postoji između dve regije.
„Vaša Ekselencijo, uvaženi članovi delegacije okruga Nordland, predsednice Stin, gospodine državni sekretaru, uvaženi gradonačelnici Kikinde i Zrenjanina, predsednici opština Prokuplje i Gornji Milanovac i mesne zajednice Melenci, poštovani poslanici u Skupštini AP Vojvodine, dame i gospodo, dobrodošli u Skupštinu Autonomne pokrajine Vojvodine, najviši organ AP Vojvodine koji vrši normativne i druge funkcije, u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom.
Dobrodošli u Autonomnu pokrajinu Vojvodinu u kojoj su Statutom - koji je najviši pravni akt koji donosi Skupština - višejezičnost, višekulturalnost i sloboda veroispovesti utvrđene kao vrednosti od posebnog značaja. Ovo su vrednosti od posebnog značaja zato što u Vojvodini vekovima žive pripadnici 26 nacionalnih zajednica i pored srpskog jezika i ćiriličnog pisma u organima AP Vojvodine u ravnopravnoj službenoj upotrebi su i mađarski, slovački, hrvatski, rumunski i rusinski jezik i njihova pisma, u skladu sa zakonom.
Sa leve i desne strane monumentalnog mozaika „Vojvodina“ vidimo grbove koji su potvrda viševekovne tradicije autonomnosti Vojvodine. Na teritoriji današnje Vojvodine su i u prošlosti postojali određeni oblici administrativnih regiona - i još od 18.veka zamišljena kao evropski politički projekat -Vojvodina u raznim državno-političkim zajednicama razvija, unapređuje i čuva svoju autonomnost.
Činjenica je, da je samo u 20. veku na vojvođanskim prostorima promenjeno dva tipa društveno-ekonomskih odnosa i šest državno teritorijalnih uređenja. U različitim političkim kontekstima i istorijskim okolnostima uvek postavljalo jedno pitanje: može li se utemeljiti demokratska država uz ustavom garantovanu, manjinsku personalnu i demokratsku, političko-teritorijalnu autonomiju. Ustav Republike Srbije garantuje pravo građana na pokrajinsku autonomiju: kao ustavno načelo, izvorni princip demokratske pravne države i faktor ograničenja državne vlasti. Pitanje autonomije Vojvodine - kao izvornog principa demokratske pravne države, je u prethodna dva veka izazivalo brojne kontraverze, jer se uvek i iznova otvaralo /postavljalo pitanje sadržine pokrajinske autonomije.
U jednoj rečenici, dva veka pokrajinske autonomije traži odgovor na pitanje: može li se definisati autonomija kao inkluzivni politički koncept koji bi artikulisao zahteve različitih manjinskih grupacija, jačao socijalnu koheziju i horizontalne veze između različitih socijalnih grupa i aktera.
Poštovani gosti Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine, verujem da će nam današnja sednica i prezentacija nadležnosti okruga Nordland pomoći da razrešimo barem neke od dilema. Jer suštinski, politike decentralizacije koje se uz načelo subsidijarnosti primenjuju u jednoj državi kriju u sebi i odgovor na pitanje, zašto se neke države i regioni ekonomski razvijaju, zašto su neke države razvijene i prosperitetne a druge ne.
Ključna reč su institucije, snažne i inkluzivne. Dakle, snažne i inkluzivne - ekonomske i političke institucije - su pretpostavka razvijene ekonomije i konsolidovane demokratije. Siguran sam da ćemo se razumeti, jer ćemo sa našim gostima iz okruga Nordland razgovarati o teritorijalnoj samoupravi i autonomiji kao inkluzivnom političkom konceptu, o nadležnostima institucija, o socijalnoj koheziji, poverenju i solidarnosti kao vrednosnom okviru političke kulture. Razumećemo se, jer ćemo razgovarati o transformaciji institucija, od zatvorenih i isključivih, ka inkluzivnim, otvorenim za široke oblike ekonomske i građanske, političke participacije. Razumećemo se, jer sam siguran da ćemo se složiti da su vrednosna uporišta naših politika, zajednička: to su solidarnost, socijalna kohezija, inkluzivnost i transparentnost.
Ali, razumećemo se i zato što, mada na prvi pogled geografski udaljene, Srbija, Vojvodina i Norveška dele zajednička istorijska sećanja: od vremena Balkanskih i Prvog svetskog rata kada su dobrovoljno aktivisti Crvenog krsta iz Norveške dolazili da pomognu, do crne stranice evropske istorije i vremena nacizma i slanja na prisilni rad u logore u Norveškoj jugoslovenskih ratnih zarobljenika. Uvažene dame i gospodo, dozvolite mi slobodu da kažem i sledeću rečenicu: poslednjih 100 godina kulturnih veza između Vojvodine i Norveške bi ostale samo neispisane stranice, da nije bilo umnih, hrabrih i prosvećenih žena. Od 1913. kada je književnica, prva žena članica Srpske akademije nauka, Vojvođanka rođena u Mošorinu, Isidora Sekulić napisala knjigu eseja „Pisma iz Norveške“ do brojnih postavki ne samo Ibzenovih već i tekstova drugih norveških pisaca - poput spisateljice Bjerg Vik čiju je dramu „Dva čina za pet žena" postavila novosadska režiserka Vesna Topalov 2002.godine u Pozorištu mladih, i do 2016. kada je književnica iz Novog Sada Ljiljana Maletin Vojvodić objavila knjigu „Norveška od Bjernsona do Knausgora”.
Podsećam, i da se prvo delo koje je kod nas prevedeno sa norveškog jezika, roman Bjernsterna Bjernsona „Ribarka” iz 1876., čuva u u Novom Sadu u Biblioteci Matice srpske. I kao što je Isidora Sekulić videla u norveškim jezerima boje i svetlosti reke Tise, siguran sam da ćemo pronaći brojne dodirne tačke između Autonomne pokrajine Vojvodine i okruga Nordland: - postoji tradicija autonomnosti, govorimo o viševekovnoj političko-teritorijalnoj samoupravi oba regiona, ispravićete me ukoliko grešim, pročitao sam da su granice današnjih 19 okruga u Norveškoj gotovo identične teritorijalnoj podeli iz 15. veka;
- institucionalno su uvedeni mehanizmi očuvanja personalne autonomije manjinskih zajednica, u Vojvodini je sedište 15 nacionalnih saveta nacionalnih manjina (od ukupno 21) a u Norveškoj je posebnim zakonom regulisano konstituisanje Skupštine Sami naroda sa ciljem zaštite i unapređenja njihovog jezika, kulture, i artikulacije političkih interesa;
- i Srbija i Norveška, i posebno Vojvodina su multikulturalne zajednice, u Vojvodini je udeo manjinskih zajednica oko 1/3, a na nivou Srbije oko 17% - dok različite manjinske zajednice (imigrantske) čine oko 12% norveške populacije i dolazi iz oko 219 različitih država i regiona;
- višejezičnost, pored službene upotrebe 6 jezika i pisama u AP Vojvodini, u obrazovno-vaspitnim ustanovama na teritoriji AP Vojvodine nastavni rad se realizuju na ukupno 11 manjinskih jezika.
Ukoliko je cilj odgovorne politike jačanje institucionalne solidarnosti, smanjenje ekonomske nejednakosti i stvaranje uslova za život dostojan čoveka, siguran sam da današnja tematska sednica Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine predstavlja prvi korak ka kreiranju takvih politika. I svakako, današnja sednica predstavlja značajan doprinos daljem unapređenju saradnje Republike Srbije i Kraljevine Norveške, kao i Autonomne pokrajine Vojvodine i okruga Nordland“, rekao je u svom obraćanju na sednici predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor.
Predsednica Skupštine regiona Nordland Sonja Stin, zahvalila se predsedniku Pastoru na gostoprimstvu i izrazila zadovoljstvo uspešnom saradnjom Vojvodine i Nordlanda, posebno onom koju dve regije zajednički ostvaruju u okviru najveće mreže evropskih regiona „AER“ i međuopštinskom saradnjom koja će u narednom periodu biti intenzivnija.
Sonja Stin je pokrajinskim poslanicama i poslanicima predstavila položaj, nadležnosti, politički sistem, kulturno istorijske činjenice, privredni ambijent i druge karakteristike regije Nordland, ukazujući da dve regije imaju i dosta sličnosti koje predstavljaju dobru osnovu za dalje unapređenje i proširenje saradnje.
Nakon uvodnih obraćanja i predstavljanja primera dobre prakse iz dve regije, pokrajinske poslanice i poslanici postavljali su pitanja gostima iz Nordlanda i u konstruktivnom dijalogu sa njima, razmenili mišljenja i iskustva.