18. 08. 2014.U Skupštini APV svečano otvorena prva Letnja akademija Skupštine evropskih regija

Svečano otvaranje AER Letnje akademije u VojvodiniNovi Sad, 18. avgust 2014. godine - Prva Letnja akademija Skupštine evropskih regiona (AER), čiji je domaćin Autonomna pokrajina Vojvodina svečano je danas otvorena u pokrajinskom parlamentu.
Ovogodišnja Akademija će biti najveći i najznačajniji međunarodni događaj u Vojvodini koji će okupiti više od stotinu učesnika iz čak 20 evropskih zemalja, predstavnike nacionalnih saveta nacionalnih manjina iz Vojvodine i stručnu javnost.
Tokom nedelju dana trajanja na šest lokacija u Vojvodini, učesnici će se upoznati sa specifičnostima multietničke Vojvodine, podeliti iskustva i sagledati da li je različitost u evropskim regionima prepreka ili prednost za socijalno ekonomski razvoj.

Pozdravnim govorom, na svečanom otvaranju skupu su se obratili: Ištvan Pastor, predsednik Skupštine AP Vojvodine, dr Bojan Pajtić, predsednik Vlade AP Vojvodine, Hande Ozul Bozatli, predsednica AER-a, Viking Džonson, predsednik Regionalnog veća regije Sormland iz Švedske, Bit Roner, predsednik AER – ove Regionalne mreže mladih kao i članovi Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Saveta Evrope prof. dr Zoran Jeličić i prof. dr Dobrica Milovanović. U ime AP Vojvodine kao domaćina skupa, prisustvovali su potpredsednici pokrajinske Skupštine, pokrajinski poslanici i članovi Pokrajinske vlade.

Predsednik Pastor u pozdravnom govoruOtvarajući ovogodišnju Letnju akademiju AER-a, pozdravljajući goste, učesnike i predavače, predsednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor zahvalio se onima koji su doneli odluku da se ovogodišnja Letnja akademija održi u Vojvodini i izrazio zadovoljstvo zbog dobre saradnje sa Skupštinom evropskih regija i njihovim predstavnicima.

„Za nas je to veoma značajna odluka zbog toga što imamo mogućnosti da se predstavimo u predstojećim danima, imamo mogućnosti da doprinesemo tome da predrasude i nepoznavanje koje važi u odnosu na Srbiju i u odnosu na Vojvodinu na neki način ublažimo i da se na taj način približimo Evropi“, rekao je Pastor. Govoreći o Vojvodini i njenim specifičnostima Pastor je istakao a se nada da će učesnici ovogodišnje Letnje akademije steći uvid u najznačajnije karakteristike kako bi upotpunili sliku koju su do sada imali o ovoj regiji. On je dodao i da je ovo je prostor koji se oduvek nalazio i nalazi na raskrsnici ratničkih puteva, što je jedna od osobina, ali je isto tako činjenica da je ovaj prostor pre 300 godina bio potpuno prazan i da su ga tada počeli naseljavati oni koji danas ovde žive i navikavati se kako na jedan efikasan način različiti ljudi mogu živeti skladno na jednom prostoru.

„Vojvodina je prostor u kome je suživot, multietničnost i tolerancija bili prisutni pre nego što su se ti pojmovi otkrili.  Iz tog razloga mislim da možemo sebi dozvoliti pravo da se u tom smislu predstavimo, pokažemo kao jedan dobar evropski primer. Danas smo mi regija u kojoj živi više od dvadeset nacija, mi smo regija u kojoj je u službenoj upotrebi, u ovoj Skupštini, ali i u praksi, šest jezika. Mi smo regija u kojoj javni servis emituje programe na deset jezika. U tom smislu sigurno nije preterano za tvrditi da je Vojvodina „Evropa u malom“.Imaćete mogućnosti da upoznate različite nijanse boja koje obeležavaju ovaj prostor. Siguran sam da će predavači i rukovodioci različitih sardržaja biti spremni da vam dočaraju ovaj prostor, nadam se da ćete za par dana odavde otići puni novih iskustava. To je jako važno zato što u vama prepoznajemo ljude koji će u predstojećim godinama, decenijama biti nosioci odluka na evropskom prostoru. Iz tog razloga je i nama ovde u interesu da se dobro osećate i nadam se da ćemo se pokazati kao dobri domaćini“, poručio je Pastor.

Govor dr Bojana PajtićaObraćajući se učesnicima Letnje akademije Skupštine evropskih regija u Vojvodini, predsednik Pokrajinske vlade dr Bojan Pajtić rekao je da održavanje ovakvog skupa u Vojvodini govori u prilog tome da prethodne godine nisu uludo potrošene.

"Stekli smo jednu vrstu autoriteta u prethodnim vremenima, koji nije bilo lako steći posle svega što se u ovoj zemlji dešavalo u poslednjoj deceniji 20. veka. Upravo to što se dešavalo u našoj zemlji tih godina, govori da potencijal zla nikada ne treba potceniti i zanemariti. Često govorimo o multikulturalnosti, multietničnosti i multijezičnosti i možda nekad to zvuči kao mantra. Međutim, činjenica da je u Evropi krajem 20. veka bilo moguće da se dese onako užasni ratovi, činjenica da danas gledamo konflikte širom sveta, govori u prilog tome da nikada ni jedna pozitivna reč, ni jedna pozitivna misao koja je investirana u dobre međuljudske i međunacionalne odnose - nije suvišna", poručio je dr Bojan Pajtić. Predsednik Pokrajinske vlade rekao je da je pokrajinska administracija svih ovih godina posvećana očuvanju ambijenta u kome svako dete mora da ima jednaku šansu na obrazovanje, svaki čovek pravo na informisanje, na očuvanje svoje tradicije, nezavisno od toga kojim jezikom govori i u kojoj crkvi se moli, nezavisno od toga kom narodu pripada. Pajtić je dodao da u Vojvodini multietničnost nije samo pitanje koje se odnosi na nivo dostignutih prava nacionalnih zajednica - koji jeste visok, već i pitanje načina života i odnosa unutar porodice. O tome govori i brojka o mešovitim brakovima koja je veća nego bilo gde Tematska predavanja na AER Letnjoj akademijidrugde u regionu. Kako je rekao, način na koji doživnjavamo tu činjenicu govori u prilog tome da naša pokrajina zaista jeste mesto koje ume da neguje i prepozna različitost - kao prednost.

"Vojvodina je jedini multietnički deo bivše Jugoslavije u kome nije bilo ratova ni 90-tih godina. Odoleli smo onima koji su sejali mržnju i želeli konflikte, odoleli smo onima koji nisu umeli ništa konstruktivno da učine, nego samo da izazovu sukob sa ljudima koji se na različit način zovu i pripadaju nekoj drugoj verskoj ili etničkoj skupini. Zbog svega toga, veoma je dobro što su danas ovde sa nama mladi ljudi iz Evrope. Važno je da mladi ljudi budu ti koji će nositi pozitivnu poruku odavde i da budu oni koji će nositi budućnost naše planete, koja nikako da postane mirna", rekao je predsednik Pokrajinske vlade dr Bojan Pajtić na kraju svog izlaganja.

Hande Ozul Bozatli, predsednica AER-a, zahvalila se domaćinima iz Vojvodine na dobrodošlici i na uloženom naporu u organizaciji ovog značajnog međuregionalnog foruma.
Hande Ozul Bozatli na AER Letnjoj akademiji u Vojvodini„Kao predsednici AER-a, dozvolite mi da vas sve pozdravim i da kažem da znam koliko je truda i rada u Vojvodini uloženo da Akademija bude organizovana na ovako visokom nivou. Nakon predstojećih pet dana rada na Akademiji znam da ćemo moći da donesemo puno pozitivnih promena i dobrih zaključaka. Tradicija nekadašnje Letnje škole, a sadašnje Letnje akademije jeste i to bez sumnje, da je ona jedan od najvećih događaja u okviru mreže AER-a. Vidim da imamo veliki broj učesnika, veliko interesovanje, dobre teme i dobre govornike koji će podeliti svoja izlaganja sa nama i omogućiti nam da ispunimo glavni cilj Akademije a to je da se realizuje konkretna međunarodna saradnja, odnosno da zajedno radimo sa svim onim regionima koji su članovi AER-a, kao i sa onima koji nam dolaze na  izgradnji jake mreže i razmeni naših iskustava.
Dakle, namera nam je da sve kapacitete i iskustva objedinjimo i da pri tome zadržimo pozitivno razmišljanje uzimajući u obzir sve etničke, religijske i druge razlike. Svi znamo da je bitno da sva pitanja koja se tiču multietničnosti dobro razradimo, posebno kada imamo u vidu da je Vojvodina kao domaćin veoma dobar primer suživota i poštovanja zajedništva ljudi različitih naroda. U to ime ja vam svima želim uspešan rad", kazala je u svom govoru predsednica AER-a.

Govor predsednice AER-a, Hande Ozul Bozatli Nakon uvodnih izlaganja stručno predavanje na temu: "Da li se tolerancija gradi na poimanju jednakosti, ili na poimanju različitosti“, održao je akademik prof. dr Tibor Varadi, dok je dr Svetozar Čiplić, docent na Pravnom fakultetu u Novom Sadu i bivši ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Republike Srbije govorio o Ustavu i ljudskim pravima u kontekstu regionalne različitosti kao preduslova za socio-ekonomski rast i razvoj.

Menţiune: actualităţile şi anunţul evenimentelor sunt în limba sârbă.