Novi Sad, 9. listopada – U Znanstveno-tehnološkom parku Novi Sad danas je održana otvarajuća konferencija strateškog projekta „Razvoj graničnog prijelaza Santovo – Bački Breg II“, koji se realizira u okviru programa Interreg VI-A IPA Mađarska –Srbija 2021–2027, uz financijsku potporu Europske unije. Vodeći partner na projektu je Ministarstvo građevinarstva i prometa Mađarske, dok su partneri sa srpske strane JP „Putevi Srbije“ i JP „Zavod za urbanizam Vojvodine“.
Predsjednik Skupštine AP Vojvodine, dr. Bálint Juhász, istaknuo je da unaprjeđenje graničnog prijelaza predstavlja važan korak u povezivanju Srbije i Mađarske, razvoju teretnog prometa i stvaranju boljih uvjeta za gospodarstvo i stanovništvo s obje strane granice.
„Vojvodina nije kraj europske prometne mreže. Vojvodina je križanje, a križanje vrijedi onoliko koliko su joj ceste otvorene“, poručio je Juhász i podsjetio da razvoj prometne veze Baje, Santova, Bačkog Brega i Sombora traje više od dva desetljeća, kroz najmanje pet povezanih prekograničnih projekata i uz više od deset milijuna eura uloženih u pripremu i razvoj ovog pravca.
Navodeći primjer željezničke veze Subotice i Segedina, na čijoj je pripremi dokumentacije sudjelovao tijekom niza godina, Juhász je istaknuo da rezultati prekogranične suradnje postaju dio svakodnevnog života. Danas tom prugom godišnje putuje oko 100.000 ljudi.
„To je bit prekogranične suradnje: dobra ideja postaje projekt, projekt infrastruktura, a infrastruktura vrijeme koje vraćamo ljudima i gospodarstvu“, rekao je Juhász.
Ukupna vrijednost projekta „Hercegszántó – Bački Breg II“ iznosi 3.064.650 eura, od čega Europska unija osigurava 85 posto, odnosno 2.604.952,50 eura. Realizacija je planirana do 30. travnja 2028. godine. Na srpskoj strani predviđeni su izrada tehničke dokumentacije, izgradnja prve faze dijela putničkog terminala i cijelog teretnog terminala, kao i nadzor nad radovima. Na mađarskoj strani bit će nabavljena i ugrađena suvremena oprema za kontrolu teretnih vozila, uključujući 3D laserski skener, IT opremu, signalizaciju, kontrolni sustav i videonadzor.
Juhász je naglasio da je poseban značaj projekta u tome što je teretni promet na ovom prijelazu trenutno ograničen na vozila do 3,5 tone, dok će unaprjeđenje infrastrukture omogućiti njegovu značajniju ulogu u međunarodnom prijevozu robe i rasterećenje drugih graničnih prijelaza između Srbije i Mađarske.
„Prošle godine robna razmjena Srbije i Mađarske dostigla je oko 3,4 milijarde eura. Iza te brojke stoje poduzeća, proizvođači, radna mjesta i roba koja mora stići do tržišta. Svaki sat manje na granici znači veću konkurentnost našeg gospodarstva“, naglasio je Juhas i dodao da se od Bačkog Brega razvija i budući cestovni pravac kroz Vojvodinu, dug oko 185,5 kilometara, koji će preko Sombora, Kule, Vrbasa i Srbobrana voditi do rumunjske granice.
„Ne govorimo samo o jednom graničnom prijelazu, već o povezivanju čitave regije. Razvoj infrastrukture znači brže kretanje ljudi, lakši pristup tržištima i nove mogućnosti za gospodarstvo i lokalne zajednice“, poručio je Juhász, dodajući da se dobri odnosi Srbije i Mađarske potvrđuju konkretnim projektima koji donose korist građanima.
Otvarajućoj konferenciji nazočili su i Nemanja Martinović, pomoćnik ministra za europske integracije Republike Srbije, Zsolt Barna, državni tajnik nadležan za cestovni promet u Ministarstvu građevinarstva i prometa Mađarske, Jelena Prica, pomoćnica pokrajinskog tajnika za regionalni razvoj, međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu, Antonio Ratković, gradonačelnik Sombora, Miodrag Poledica, pomoćnik direktora JP „Putevi Srbije“, i Predrag Knežević, direktor JP „Zavod za urbanizam Vojvodine“.